Položaj žene

The top US envoy to Afghanistan is  http://mdjuriya5.canariblogs.com/pinnacle-science-testo-boost-reviews-20399027 stepping down from his role less than two months after American forces withdrew from the country. Zalmay Khalilzad led the US dialogue with the Taliban, but months of diplomatic talks failed to prevent the militant group from seizing power.  https://visual.ly/community/Infographics/business/pinnacle-science-testo-boost-reviews The Taliban took control in August after capturing the capital Kabul. US Secretary of State Antony  https://mdjuriya.blogspot.com/2021/10/pinnacle-science-testo-boost-reviews.html Blinken said Mr Khalilzad's deputy, Thomas West, would take over. "I extend my gratitude for his decades of service to the American people," Mr Blinken said in a statement announcing Mr Khalilzad's resignation on Monday. In a letter to Mr Blinken, Mr Khalilzad acknowledged that "the political arrangement between the Afghan government  https://mdjuri

Bivšeg ministra vanjskih poslova i predstavnika Ujedinjenih naroda Nickolaya Mladenova istražitelji su imenovali drugim bugarskim političarom koji se spominje u Pandorinim dokumentima - zajedno s oligarhom Delyanom Peevskim. Nickolay Mladenov, bivši ministar vlade, predstavnik UN -a i član Evropskog parlamenta, identificiran je kao drugi bugarski političar koji je u Pandorinim dokumentima otkrio skrivenu offshore imovinu, rekao je novinar Atanas Tchobanov sa bird.bg , uključen u istragu. Mladenov je porekao te navode, rekavši da je osnovao firmu za razvoj konsultantske prakse koja nikada nije radila zbog njegovog angažmana u UN -u.  Mladenov je 9. avgusta 2013. godine, sedam dana nakon imenovanja za specijalnog predstavnika UN -a, registrirao firmu Afron Enterprises Ltd na Sejšelima preko švicarske agencije SFM Corporate Services SA. Afron je zatvoren 2018. "Ova firma nikada nije bila aktivna i preko nje nisu vršene novčane transakcije", rekao je Mladenov za bird.bg. Potvrdio

Lideru Organizacije ratnih veterana Oslobodilačke vojske Kosova Hysniju Gucatiju i njegovom zamjeniku Nasimu Haradinaju suđeno je zbog ometanja pravde i zastrašivanja svjedoka u vezi s procurjelim dokumentima iz predmeta ratnih zločina. Hysni Gucati i Nasim Haradinaj sudili su se u četvrtak u Specijalnim komorama Kosova u Hagu, optuženi za ometanje pravde i zastrašivanje svjedoka nakon što su primili procurele dokumente iz spisa predmeta ratnih zločina i pozvali medije da objave povjerljive informacije iz dokumenata u septembru 2020. . Tužilaštvo tvrdi da su Gucati i Organizacija ratnih veterana Oslobodilačke vojske Kosova htjeli "diskreditirati rad" Specijalnih komora. U svom uvodnom govoru, tužiteljica Valeria Bolici izjavila je da su 6. septembra 2020. neke kutije ostavljene u hodniku kancelarije Organizacije ratnih veterana OVK u Prištini. U kutijama su bili spisi predmeta sa imenima i ličnim podacima potencijalnih svjedoka u istragama za ratne zločine u Specijalnim komor

Posmrtni ostaci najmanje pet žrtava rata, za koje se vjeruje da su bošnjačke žene i djevojke iz iste porodice koje su ubijene 1992. godine, pronađeni su u istočnobosanskoj općini Bratunac. Bosanskohercegovački institut za nestala lica rekao je u četvrtak za BIRN da su posmrtni ostaci pet osoba ekshumirani u teško pristupačnom području u selu Joseva u opštini Bratunac. "Pretpostavlja se da se u ovom slučaju radi o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koje su ubijene u svojim domovima 14. maja 1992. Nakon toga su sahranjene na ovom mjestu", rekla je glasnogovornica Instituta za nestala lica Emza Fazlić. Patolog koji je učestvovao u ekshumaciji i pregledao posmrtne ostatke ocijenio je da se vjerovatno radi o tri odrasle žene i dvije djevojčice. “Podaci koje imamo pokazuju da se radi o cijeloj porodici koja je ubijena i sahranjena na ovom mjestu”, rekao je Fazlić.

Željeli bismo čuti od vas - novinarki, urednica, voditeljica redakcije i slobodnjaka - o vašim specifičnim iskustvima u novinarstvu: s kojim se najvećim izazovima kao žena suočavate dok obavljate svoj svakodnevni posao? Svjesni smo činjenice da se mediji u regiji bore zbog financija i političkog uplitanja, ali isto tako znamo da su medijske radnice obično prve na udaru. Želimo mapirati izazove s kojima se kao žena susrećete u svakodnevnom poslu i potrebna nam je vaša pomoć.   BIRN želi čuti od novinarki iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, koje su ili slobodnjaci ili su zaposlene u komercijalnim i/ili javnim medijima.  Ključne stvari koje želimo znati: Smatrate li da se prema vama ponašaju drugačije od vaših muških kolega?  Pruža li vaša redakcija/medij dodatnu podršku majkama i starateljima?  Da li biste rekli da se kao žena osjećate ocijenjeno i osnaženo na svom radnom mjestu? Postoje li neki sigurnosni mehanizmi u vašim redakcijama, uklj